SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TIJEK KAPITALA
 
Zašto je Kina zauzdala investiranje u inozemne nekretnine?
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 08.11.2017. - 19:40:33
KOLUMNA - Jedno od specifičnih područja kineske ekonomije, koje će svakako biti zanimljivo pratiti u narednim godinama jest utjecaj kineskih pravnih i fizičkih osoba na tržišta nekretnina u različitim zemljama.

Kineska globalna ulaganja u nekretnine su relativno mala – „svega“ 30 milijardi dolara u 2016. godini, što je prema podacima Jones Lang LaSalle-a svega 2% ukupne količine investicija. Portal Bisnow upozorava da nije stvar u brojkama već u rastu koji je donedavno bio poprilično strelovit. U stvari, Kina je pretekla SAD na poziciji najvećeg inozemnog nekretninskog investitora. 

Kao slikovit primjer kineske „nekretninske groznice“, CNBC navodi kako je 2015. godine, Wendy Wei Mei Wu, supruga jednog kineskog milijardera za 5 milijuna dolara kupila novozelandski otočić u svrhu „razonode“. Godinu kasnije drugi je kineski tajkun u Hong Kongu kupio stan vrijedan 270 milijuna dolara. Na korporativnoj razini, čuvena HNA Grupa je za  6,5 milijardi dolara kupila udio u Hilton Worldwide Holdingu. Godine 2017. CC Land Holdings potrošio je 1,47 milijardi dolara za londonski neboder "Cheesegrater".

U važnim svjetskim gradovima, upravo su kineske kompanije davale najbolje ponude za premium imovinu i na taj način stimulirale povećanje cijena. Kineski kupci sve više utječu na cijene i stambenih, i komercijalnih nekretnina. Na zadnjem sajmu Shenzhen Real Estate Expo, predstavnici dvadesetak tvrtki, predstavili su posjetiteljima nekretnine u Australiji, Kanadi, Dubaiju, Grčkoj, Maleziji, Španjolskoj, Tajlandu, Turskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Velikoj Britaniji te SAD-u.

Kineske investicije u sektoru nekretnina posebno su privlačne državama koje kupcima osiguravaju stalni boravak ili državljanstvo. Ni rigorozna američka migracijska politika nije ostala ravnodušna: prema informaciji South China Morning Posta, u posljednjih deset godina, SAD je izdalo 40,000 investicijskih viza Kinezima od kojih je svaki zadovoljio prag od pola milijuna dolara ulaganja. Razlozi za kupovinu nekretnina se mijenjaju. Prije su kineski roditelji kupovali stanove i kuće svojoj djeci u zemljama studija ili pak zbrinjavali stečeni novac “na sigurno”. Sa rastom informatizacije i informiranosti ne samo bogatih kineza, već i pripadnika srednje klase, nekretnine se kupuju u svrhu najma i stvaranja kapitala.

U tom smislu, Kinezi su postali financijski i investicijski obrazovaniji i od stanovnika Europe.Osim toga, brojni kineski umirovljenici sada su stekli dovoljno kapitala da mogu razmatrati provođenje starih dana u nekoj drugoj zemlji, primarno zbog kakvoće zraka, kvalitete hrane i općenito većeg životnog standarda.  Valja obratiti pažnju i na specifičnosti kineskog pristupa kupovini nekretnina. Naime, dobro se prodaju stanovi i kuće koji su na ovaj ili onaj način vezani za brojku 8 – ili u nazivu ulice, količini soba ili katu. U kineskoj tradiciji, izgovor brojke 8, „ba“, sličan je izgovoru riječi „fa“, koja označava stjecanje bogatstva. Osim toga, tu su i druge kulturološke osobine poput principa „feng shui“ te izbjegavanja nekretnina s lošom poviješću zbog uvjerenja da će biti nesretne i privlačiti loše duhove. 

Ma kako ekstravagantno zvučalo, ove sitnice direktno utječu na vrijednost imovine i potražnju u očima kineskog kupca. Iako se očekuje da će kineske globalne investicije u nekretnine samo rasti (prema podacima kuće Cushman&Wakefield, prošle godine Azija je generirala 43% ukupnih svjetskih nekretninskih ulaganja), postoji problem državne regulacije, koja će po svemu sudeći biti sve stroža. 

Naime, kineska vlada smatra da potrošačka groznica, pogotovo velikih kompanija poput HNA, Wanda grupe, Fosuna i Anbanga ne doprinosi rastu kineskog BDP-a. Štoviše, vlada i financijski regulatori smatraju da prekomorska aktivnost velikih i srednjih privatnih korporacija šteti kineskom gospodarstvu zbog ogromnih zajmova koje kineske banke izdaju takovim korporacijama. Novac se izvlači, a ne vraća – srž je primjedbi službenog Pekinga. Rigorozna kontrola zajmova i transakcija počela se implementirati krajem prošle godine i već daje svoje rezultate.

Otjecanje kapitala je pod kontrolom dok je kineska devizna pričuva zaustavila svoj strelovit pad i krenula u rast. Veliki odljev kapitala, koji je počeo 2014. dosad je po procjeni Business Insidera odnio više od trilijun dolara. Zbog toga se sada velike svote yuana mogu promijeniti u strane valute isključivo uz odobrenje regulatora, koji sve manje odobrava kupovinu nekretnina. Rezultati su već osjetni.

Jedno od najvećih tržišta nekretnina za kineske kupce, Kalifornija, već se suočilo s problemom smanjene potražnje. I spomenuti Novi Zeland te Australija bilježe pad kineskih kupovina. Od trenutka uvođenja strogih mjera, prodaja nekretnina u Australiji već je pala preko 50%.