SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KINESKI PRISTUP
 
Zašto je Xi Jinping odlučio zaobići Davos?
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 24.01.2018. - 13:12:47
KOLUMNA - Kineski predsjednik Xi Jingping odlučio je preskočiti ovogodišnji Svjetski ekonomski forum u Davosu. 

Na prošlom skupu, Xi je održao govor u podršku globalizacije i gospodarskog povezivanja. Tadašnji govor mnogi su protumačili kao direktno suprotstavljanje neo-izolacionizmu Donalda Trumpa i kao signal da je Kina definitivno odlučila biti prava svjetska snaga. Xi je ovih dana bio posvećen drugim temama.  Naime, u ovom je razdoblju Xi predsjedavao sjednicom Vodeće grupe za produbljivanje sveobuhvatne reforme. Neke odluke nosile su međunarodni karakter.  

Dosta neočekivano, Vodeća grupa donijela je smjernice za uspostavu mehanizma rješavanja trgovinskih i investicijskih sporova u projektu Pojas i Put. Citirajući tekst izjave, agencija Xinhua prenosi da će se „stvoriti mehanizam rješavanja sporova koji spaja parnički postupak, posredovanje i arbitražu na temelju trenutnih kineskih zakonodavnih, arbitražnih i posredničkih tijela, uz absorbiranje i integraciju pravnih usluga kod kuće i vani“.

Renmin Ribao dodaje da Kina kroz predložene mjere želi štititi zakonske interese domaćih i stranih ulagača i partnera, stvoriti jednake, zakonske i transparentne uvjete za sve. Osim toga, odlučeno je da će Kina pojačati kontrolu predaje intelektualnih prava strancima. Svaki transfer kineskog znanja ili intelektualnog prava stranim fizičkim i pravnim osobama od sada će prolaziti kroz više filtera, posebno ako se sumnja da se radi o državnoj sigurnosti. Grupa je spomenula i reformu Konfucijevih instituta, koji bi se trebali „usredotočiti na izgradnju kulture snažne zemlje socijalizma s kineskim karakteristikama“ te biti „diplomatskim alatom sa kineskim karakteristikama u interakciji sa velikim silama“.  

Iako odsutan u Davosu, Xi je kroz rad Vodeće grupe pokazao da Kina i dalje namjerava biti na globalnoj areni. Pravne mjere za Pojas i put posebno su zanimljive jer predlažu primat i primjenu kineskog pravnog modela na područjima stranih država, što se mnogima neće svidjeti. Između ostalog, tako se još jedanput daje do znanja čiji je projekt i tko ga vodi. Prijedlog jedinstvenih pravnih okvira možda je i korak prema institucionalizaciji projekta. S obzirom da je jedinstveni pravni prostor odlika naprednih integracija poput Europske unije, Kina na ovaj način propitkuje svoje mogućnosti jer sa povijesnog stajališta, Kina nema takvog iskustva. 

Na Davos Xi nije otišao i zbog Donalda Trumpa. Ostavljajući po strani protokolarne neugodnosti i grube izjave koje mogu „osramotiti“ kineskog predsjednika, Kina želi pružiti SAD-u priliku da predstavi svijetu svoje planove i viziju.

Peking je uvjeren da je njegov model državnog upravljanja i gospodarstva napredniji, stoga izbjegavanjem otvorenog „sučeljavanja“ u Davosu, Xi prepušta Trumpu da svojim riječima potvrdi te tvrdnje. Prisutnost dvaju lidera u Davosu bi, po uvjerenju Kineza privukla nepoželjnu pozornost svijeta a predsjednici i njihove zemlje bi bili stavljeni i konfrontacijski kontekst. 

Ovogodišnji Davos otvorio je premijer Indije Narendra Modi. Njegov je govor po svom sadržaju, duhu i poruci bio izuzetno sličan prošlogodišnjem Xijevom. No, Modi je svijetu predložio demokraciju kao glavni pokretač, čime se suptilno suprotstavio kineskom autoritarnom modelu. Ipak, Modijev govor je u određenoj mjeri više loša vijest za SAD nego Kinu. Premiještanije akcenta na azijski razvoj i isticanje uloge azijskih zemalja—ne samo gospodarski, već i civilizacijski—je uz izbor Hindija umjesto Engleskog jezika signal da i umjereno lojalne SAD-u zemlje prolaze svoju „emancipaciju“.