SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TREND
 
Životna osiguranja ove godine po prvi put s premijom iznad tri milijarde kuna
Autor/izvor: SEEbiz / Svijet osiguranja
Datum objave: 21.04.2017. - 14:20:22
ZAGREB - Nakon što je ukupna premija životnog osiguranja u Hrvatskoj u 2016. pala pola posto ili 16 milijuna kuna, prva dva mjeseca ove godine ukazuju da bi 2017. mogla biti dobra za tu granu industrije. Samo u siječnju prikupljena premija porasla je 16 posto, dok je do veljače rast usporio na nešto manje od deset posto. 

Nastave li se pozitivni trendovi do kraja godine, premija životnih osiguranja mogla bi prvi put u hrvatskoj povijesti premašiti iznos od tri milijarde kuna. I gospodarske prilike idu u prilog životnim osiguranjima. Hrvatski gospodarski rast u zadnjem tromjesečju prošle godine bio je na najvišoj stopi u proteklih osam godina. Stope rasta vraćaju se dakle u pretkriznu 2007. Te je godine hrvatski bruto domaći proizvod porastao 5,6 posto, a premija životnih osiguranja rasla je 15 posto! Stope rasta osiguranja u dobrim vremenima nerijetko su dvostruko ili trostruko veće od stopa rasta BDP-a. Većina relevantnih bankarskih analitičara, Hrvatska narodna banka, kao i Europska komisija, predviđaju da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti oko tri posto. Potrošnja u Hrvatskoj raste već 29 mjeseci zaredom, a ubrzava se i kreditiranje. Srećom, era povijesno niskih kamatnih stopa potrajat će još barem nekoliko mjeseci, što je za osiguranja, a posebno za životna osiguranja u ovoj priči vrlo bitno, piše Svijet osiguranja.

Pred osigurateljima, ali i Vladom, težak je posao financijskog opismenjavanja. Ne dogodi li se proboj na tom polju, 14 životnih osiguratelja i dalje će ovisiti o ekonomskom ciklusu cijele zemlje i širokogrudnoj monetarnoj politici Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke, koja neće trajati vječnoHrvatske banke su pune gotovine koju trebaju plasirati, pa popuštaju i uvjeti kreditiranja. Popravit će to bilancu osiguratelja zbog rasprostranjenog bankoosiguranja, o čemu će biti više riječi u ovome tekstu. Druga važna stavka koja nam daje pravo da budemo optimisti su i povijesno niske kamate na depozite građana u bankama. Prosječne kamate na oročenje u eurima pale su ispod jedan posto, na kunama se može dobiti kamata od oko jedan i pol do dva i pol posto. Građani sve više ulažu u jednokratne police životnog osiguranja, koje su zbog dobrog dizajna držale ovaj segment industrije i za vrijeme recesije. Sve u svemu, nakon godina u baruštini krize, među građanima se osjeća dašak optimizma, zbog čega se usudimo prognozirati da će premija životnih osiguranja u ovoj godini probiti magičnu granicu od tri milijarde kuna. 

Niski prinosi na financijskom tržištu u proteklim godinama imali su daleko najveći utjecaj na kreiranje novih proizvoda i poslovanje segmenta životnog osiguranja. Utjecaj slabih prinosa, primarno niskih kamata na depozite banaka prerastao je i utjecaj novoga regulativnog okvira Solventnosti II. Željko Jukić, direktor Sektora za životna osiguranja u Croatia osiguranju, rekao je kako je cilj Solventnosti II bolja regulacija poslovanja osiguravajućih društava, što će rezultirati većom zaštitom osiguranika.

"Proizvodi životnog osiguranja mijenjaju se zbog sve nižih prinosa na ulaganja, kao i visokih kapitalnih zahtjeva u okviru Solventnosti II. Zbog svega toga raste prodaja novih riziko proizvoda i unit-linked proizvoda, koji uz osigurateljno pokriće nude i ulaganje u investicijske fondove, pri čemu sam ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja", priča Jukić. Udio unit-linked proizvoda u ukupnoj zaračunatoj premiji u stalnom je porastu i trenutačno iznosi oko 20 posto. U porastu je i udio proizvoda s naglaskom na osigurateljnu zaštitu, tj. dopunskih pokrića (trenutačno oko šest posto od ukupne zaračunate premije) te rentnog osiguranja (oko sedam posto od ukupne zaračunate premije). U Zagrebačkoj banci rekli su nam da je vidljiv porast zanimanja klijenata za druge oblike štedno-ulagačkih proizvoda, pa tako i za proizvode koji kombiniraju životno osiguranje i ulaganje u investicijske fondove. 

 Josip Kljaković Gašpić, direktor Sektora osigurateljne tehnike životnih osiguranja u Wiener osiguranju, napominje da Solventnost II dosad nije imala značajniji utjecaj na programe koji se nude u segmentu životnih osiguranja.

"Trenutačno puno značajniji utjecaj na cijelo tržište imaju izrazito niski prinosi na financijskim tržištima", potvrdio je Kljaković Gašpić, na što je Jukić dodao da niske kamatne stope rezultiraju povećanom potražnjom za policama životnog osiguranja vezanog na investicijske fondove, kao i za policama riziko osiguranja. U Wieneru pojašnjavaju da su u ovom trenutku kamatne stope na štednju u bankama u prosjeku niže od pola posto godišnje, zbog čega raste zanimanje građana za druge financijske proizvode kroz koje mogu ostvariti veći prinos na uloženi kapital.

"Kod životnih osiguranja to se posebno odnosi na programe s jednokratnim uplatama koji su, prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, u 2016. godini privukli 1,1 milijardu kuna nove premije na razini našeg tržišta. Kod klasičnih životnih osiguranja s višekratnim uplatama Wiener osiguranje trenutačno na štednu komponentu jamči godišnji prinos od 1,75 posto do najviše dva posto, što je odličan oblik dugoročne disciplinirane štednje za starije dane, i što klijenti prepoznaju u sve većem broju", dodaje Kljaković Gašpić. 

Iako se 2017. čini kao godina prilika, osiguratelji i ostatak struke na umu bi trebali imati dvije stvari: Hrvatska srlja u demografski bezdan, a mladi ljudi, koji tek ulaze u svijet rada, krajnje su financijski nepismeni. Odnos zaposlenih i umirovljenika iz godine u godinu sve je niži – na kraju ove godine u Hrvatskoj će biti 1.200.000 umirovljenika ili trećina populacije. Trošak mirovina iz državnog proračuna ove godine iznosit će oko 38 milijardi kuna. Broj zaposlenih u zemlji iznosi 1.200.000. Svemu tome treba priračunati i mlade, koji kruh odlaze zarađivati izvan zemlje. Službene statistike o broju mladih gastarbajtera još uvijek nema, no za ilustraciju je dovoljna činjenica da ih je samo lani 5000 zatražilo porezni broj u Irskoj.  Zaključno, pred osigurateljima, ali i Vladom, težak je posao financijskog opismenjavanja mladeži. Ne dogodi li se veliki proboj na tom polju, 14 životnih osiguratelja koji rade u Hrvatskoj i dalje će ovisiti o ekonomskom ciklusu cijele zemlje i širokogrudnoj monetarnoj politici Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke, koja neće trajati vječno.